UČENJE I UPRAVLJANJE VREMENOM

U današnje vrijeme online nastave i učenja jako je bitno da sami sebi što više olakšamo život i naučimo kako bolje organizirati vrijeme. Donosimo nekoliko savjeta i tehnika kako bolje, brže i učinkovitije organizirati svoje učenje i rješavanje zadataka.

Osim tehnika opisanih u nastavku, tu su i druge korisne smjernice za učenje.

Pomodoro tehnika

„Pomodoro technique“ naziv je za metodu kojom se pospješuje produktivnost pojedinca, učenja te organiziranja i upravljanja vremenom.

Riječ je o vrlo važnoj vještini posebice u današnjem svijetu kada moramo previše toga napraviti ili naučiti, a istodobno imamo sve manje vremena da to učinimo.

Je li vam se ikada dogodilo da ste sami sebi rekli kako počinjete učiti od 18.00  sati i na kraju bi to bilo već 19.00 sati, jer ste u 18.00 sati  baš morali provjeriti što je novo na Instagramu, pa vas je nazvao prijatelj, pa ste osjetili glad i sl.?

Da biste izbjegli ovakvo neuspješno upravljanje vremenom, predlažemo vam da se ukratko upoznate s pomodoro tehnikom.

Ova se tehnika temelji na dobro organiziranom upravljanju vremenom. Tijekom svojeg studiranja, osamdesetih godina 20. stoljeća, Talijan Francesco Cirilo osmislio je ovu tehniku i nazvao je prema kuhinjskom timeru u obliku rajčice kojim se koristio.

Njegova osnovna ideja bila je motivirati se da u kratkom vremenu svlada određeno gradivo.

Došao je do rješenja dijeleći vrijeme učenja na intervale koji idu ovim redom:

25 minuta učenja – 5 minuta pauze

25 minuta učenja – 5 minuta pauze

25 minuta učenja – 5 minuta pauze

25 minuta učenja – 30 minuta pauze.

Važno je naglasiti da, osim ovog pravila, postoje i druga pravila koja omogućuju kvalitetno iskorišteno vrijeme i visoku razinu produktivnosti. Razdoblje tijekom kojeg se uči usmjereno je isključivo na gradivo.

Ako dođe do bilo kakvog prekida, tajmer se vraća na početak.

Ako slučajno završite ranije s učenjem i dalje morate ostati usredotočeni na to gradivo, na primjer ponavljajući već pročitano.

Tijekom pauze od pet minuta potrebno je „odmaknuti“ se od sadržaja učenja, možda na primjer pregledavanjem novosti na društvenim mrežama ( maksimalno 5 minuta), slušanjem glazbe, šetnjom i sličnim.

Zbog čega je ova tehnika učinkovita?

Kratki vremenski intervali potiču motivaciju i poboljšavaju koncentraciju na gradivo što je jedan od preduvjeta za bolje učenje i pamćenje. Osim toga, ova tehnika vam omogućuje vježbanje discipline, osvješćuje percepciju o vremenu te poboljšava organizacijske vještine i sposobnost upravljanja vremenom.

Murder – zapravo ne zvuči tako strašno

Murder – zapravo ne zvuči tako strašno

Mood – raspoloženje

Understand – razumijevanje

Recall – podsjećanje

Digest – podjela

Expand – proširenje

Review – ponavljanje i preispitivanje

Za početak najvažnija je atmosfera.

U prvom koraku „Mood“ dovoljno je da si stvorite pozitivno okruženje za učenje. Radna okolina bez nekih ometanja, tišina i dovoljno svjetla jedni su od bitnih preduvjeta prije početka učenja. Uz to bitno je biti naspavan (ukoliko vam to obveze dopuštaju), te imati volje da naučite i zapamtite novo gradivo.

Ništa bez razumijevanja

„Understand“ korak objašnjava da nema smisla učiti nešto ukoliko se tome ne posvetite maksimalno na način da se zaista koncentrirate na gradivo koje pokušavate naučiti. Učenje s razumijevanjem najbolji je način, a ukoliko je riječ o gradivu koje morate znati napamet, poslužite se jednom od brojnih mnemotehnika.

U „Recall“ koraku se podsjetite svega

Mnogi u želji da što prije prođu kroz neku literaturu nemaju volje ponoviti to što su pročitali. Ovaj korak često zna biti ključan jer umjesto da „srljate“ kroz gradivo, probajte skoncentrirano i laički prepričati ono što se učili zadnjih nekoliko sati. Samo na taj način, kad sami sebi pričate što ste pročitali, ćete znati gdje još imate prostora za napredak.

Od velike količine gradiva napravite više malih dijelova

„Digest“ metoda savjetuje učenicima i studentima kako se zapravo boriti protiv velike količine literature koju moraju savladati. Ukoliko imate veliku stručnu knjigu ili pak više njih, pokušajte sve to podijeliti na više cjelina kroz manja poglavlja.

Tako ćete i sami biti zadovoljni kad shvatite da ste prošli neke dijelove umjesto da pokušavate „progutati“ odjednom previše podataka.

„Expand“ metoda najbolja za društvene predmete

Ukoliko vam je gradivo neobično ili ne razumijete što se događa, uvijek možete prosurfati internetom i potražiti podatke o autoru, događaju, tehnici ili nekoj drugoj pojavi o kojoj učite. Kroz videa i moguće tekstove na portalima približit ćete si i apstraktnije gradivo, koje će vam postati razumljivije. Osim toga, pozitivna strana je i ta što ćete kroz aktivno istraživanje materijala za učenje u kraćem roku zapamtiti tu literaturu.

Ponavljanje je majka znanja

Nakon što prođete sve ove korake, za završetak „Murder“ metode potrebno je napraviti ponavljanje kroz ispitivanje samoga sebe. Sve što ste naučili zasigurno je negdje ostalo, a samo preispitivanjem ćete otkriti koji dio gradiva vam ide slabije i gdje je zapravo potreban još jedan krug učenja kroz „Murder“ metodu.

OSTALI SAVJETI

PLANIRANJE I OSTVARIVANJE RADNIH ZADATAKA

Učiti možemo stihijski i bez plana, ali ako želimo dobre rezultate prvo moramo naučiti planirati svoje učenje. Dobra upotreba vremena ključ je uspjeha i to ne samo u školi. Ako već sada naučimo upravljati vremenom to će nam sigurno pomoći i kasnije u životu.

Da bismo uspješno upravljali vremenom moramo biti svjesni kako ga koristimo i kako ga gubimo.

Za početak zapišite sve aktivnosti koje radite tijekom dana, tjedna,… (škola, pisanje zadaća, pomaganje u kućanski poslovima, sport, rekreacija, hobiji, spavanje, gledanje tv-a, čitanje, slušanje glazbe, i sl.) i vrijeme koje potrošite za svaku aktivnost.

Napravite plan – možda vam učenje ide trenutno dobro i bez planiranja, ali to ne znači da se ne može poboljšati. Planiranje može pomoći da učite manje, a naučite više.

Mjesečni plan – umjesto da u zadnji tren počnete učiti ili pisati lektiru, na jedan papir popišite sve testove i druge obaveze koje vas čekaju ovaj mjesec. Taj papir stavite na vidljivo mjesto, tako se neće dogoditi da nešto počnete u zadnji tren ili potpuno zaboravite, npr. 20.1. test iz matematike, 23.1. odgovaranje njemački, 27.1. esej engleski

Tjedni plan – u mjesečnom planu je dovoljno navesti glavne obaveze za taj mjesec, tjedni plan je malo detaljniji. Napravite tablicu u kojoj ćete svaki dan napisati što ćete raditi poslije škole, npr. ponedjeljak – lektira, matematika, šišanje, trening

Dnevni plan – svaki dan prije spavanja napravite popis stvari koje su sutra na rasporedu uključujući i stvari koje nemaju veze sa školom, npr. nazvati Anu, sat vremena čitati lektiru, otići na šišanje u 17:30, napisati zadaću iz matematike, trening u 20 sati

Držite se plana – nakon što napravite plan važno je provesti ga u djelo.

Pokazalo se da su ljudi koji planiraju svoj dan uspješniji od onih koji sve drže u glavi. Ne treba bi zanemariti osjećaj zadovoljstva koji imamo kad nešto napravimo i to precrtamo s liste.

KONCENTRACIJA

Koncentracija je vještina koja se može uvježbati. U početku možda nećete vidjeti velike rezultate, ali s vremenom ćete sigurno primijetiti uspjeh.

Kako povećati koncentraciju

1. pronađite mjesto koje ćete koristiti samo za učenje – ako imate svoju sobu to nije problem, ali ako i nemate, nema veze, odredite neko mjesto gdje ćete učiti. To ne mora bit potpuno mirno mjesto. Neki učenici bolje uče ako se u pozadini nešto čuje, ali to mora biti u pozadini.
2. to mjesto koristi samo za učenje – tu nemojte biti s prijateljima vam ti dođu u posjet, nemojte telefonirati, čitati časopise ili sanjariti. Vrlo je važno steći naviku učenja. Ako uvijek učite na istom mjestu i na tom mjestu ne radite ništa drugo – vaš mozak će biti spreman za učenje svaki puta kada sjednete na to mjesto. Trebat ćete manje vremena za zagrijavanje i učenje će biti djelotvornije.
3. još neke važne stvari za vaše mjesto za učenje – mjesto za učenje bi trebalo biti dobro osvjetljeno. Loše osvjetljenje izaziva pospanost, pa ćete umjesto učenja, brzo zaspati. Također prostor bi trebao biti prozračen. Nedostatak kisika također uspavljuje. Stolica bi trebala biti udobna, ali ne preudobna – sjedenje u mekanoj fotelji uspavljuje. Stol bi trebao biti dovoljno velik da sve stane na njega, u suprotnom, ako stol nije dovoljno velik i sve stvari ne stanu na njega, to vam može omesti koncentraciju.
4. što ne bi trebalo imati vaše mjesto za učenje
   1. pogled na nešto zanimljivo u čemu biste željeli sudjelovati
   1. mobitel
   1. glasnu glazbu
   1. TV
   1. prijatelja, brata, sestru – koji vam stalno moraju nešto „važno“ reći
   1. hladnjak ili neko drugo spremište čokolada, grickalica i ostalih prehrambenih proizvoda
5. nemojte učiti ako ste gladni ili umorni – to će sigurno ometati koncentraciju. Odmorite se i pojedite nešto, pa onda krenite učiti.
6. još neke ideje za bolju koncentraciju – koncentrirati se zapravo znači usmjeriti se na određeni zadatak. Glavne prepreke koncentraciji su dosada, uznemirenost i sanjarenje. Sposobnost koncentracije ovisi o motivaciji za učenje, o vještinama učenja, trenutnom emocionalnom stanju, ali i o samoj okolini u kojoj učimo ili pokušavamo učiti. Radite stanke, mijenjajte aktivnosti, pohvalite i nagradite sami sebe kada uspijete održati koncentraciju koliko ste planirali. Budite aktivni, ako nešto slušate, zapisujte, stvari koje zahtijevaju najviše koncentracije obavljajte u doba kada to najviše odgovara vašem biološkom ritmu, provjerite pomaže li vam rad s nekim da budete koncentrirani duže vrijeme. Ne oslanjajte se previše na stimulatore u obliku lonaca kave i slično, djelovanje im je samo kratkoročno, a pretjerivanje može imati ozbiljne loše posljedice vaše tjelesno i mentalno zdravlje.

BILJEŽENJE – PRAVLJENJE BILJEŠKI

Da bi se gradivo sačuvalo za kasniju upotrebu, obično ga nije dovoljno samo aktivno i sustavno učiti. Potrebno je zabilježiti glavne ideje u obliku koji će omogućiti njihovo korištenje.

1. Podvlačenje – vrlo raširena metoda, ali najnedjelotvornije. Pri podvlačenju teksta, relativno smo pasivni i često mislimo kako ćemo sada podvući samo glavno, a kasnije se vratiti na to i učiti. Mnogi podvlače previše teksta ili podvlače prije nego što su sve pročitali pa tako ne znaju razlučiti što je važno i što treba podvući, a što ne. Dakle, podvlačiti treba ono što je važno, a da bi to mogli moramo pročitati prije toga cijeli tekst i malo razmisliti o njemu. Za odvlačenje se mogu koristiti olovke ili markeri različitih boja.
2. Komentari na marginama – ukoliko je knjiga vaše vlasništvo možete napisati neko pitanje, definiciju riješi koju ne znate ili  kratku natuknicu koja će vam pomoći da nešto lakše zapamtite.
3. Sažetak – dobar sažetak sažima gradivo i usmjerava vas na važne detalje. Neke ideje kako možete napisati dobar sažetak teksta:
   1. Izbacite sve što nije bitno
   1. Izbacite sve što se ponavlja
   1. Za više nižerednih pojmova (podređenih) pronađite jedan višeredni (nadređeni)
   1. Izaberite najvažniju rečenicu, ako ju je autor dao
   1. Ako to autor nije učinio sami napišite najvažniju rečenicu
4. Metoda dva stupca – u jedan stupac napišite najvažnije pojmove iz lekcije (ključne riječi), a u drugi podatke vezane uz svaku ključnu riječ ili njen opis.

SLUŠANJE – KAKO SLUŠATI NA SATU

Slušati i čuti nije isto. Možete slušati, a ništa ne čuti. Sjetite se koliko ste puta slušali cijeli sat, a na kraju niste imali pojma o čemu je profesor govorio.

1. Dobro slušati znači stvarno obratiti pažnju na ono što se govori. Na početku sata recite sami sebi Sad ću slušati. To će vam pomoći da se usmjerite na ono o čemu profesor govori.
2. Povežite ono što čujete s onim što već znate.
3. Otkrijte glavnu ideju onoga o čemu se govori.  To je moguće sredinom ili na kraju sata. Ali ako slušate s namjerom da otkrijete glavnu ideju, misli vam sigurno neće odlutati.
4. Razmišljajte što bi od onoga što profesor govori moglo biti u testu. Tako razmišljajući, pokušajte pretvoriti ono što profesor govori u pitanje, neka možda pogodite.
5. Što bi profesor mogao sljedeće reći?
6. Ako profesor zada nešto za zadaću, odmah to zapišite.
7. Posebno obratite pažnju kad profesor kaže Ovo je važno, ovo bi trebali znati, ovo će biti u testu, …
8. Ako vam nije jasno, pitajte profesora da vam razjasni.
9. Dok slušate nemojte raditi ništa drugo – nema Instagrama i Snapchata, gledanja kroz prozor i sanjarenja, pričanja s drugima …

Slušanje je vještina koja vam može koristiti ne samo u školi, nego i u svakodnevnom životu. Potrebno je samo da kratko prestanemo govoriti i pažljivo s interesom čujemo sugovornika.

TREMA – STRAH OD ISPITIVANJA

Mnogim učenicima samo učenje nije problem, problem nastaje kada moraju usmeno ili pismeno odgovarati. Tada ih hvata strah, blokiraju se i nisu u stanju pokazati ono što su naučili. Neki imaju tako jake simptome da ne mogu progovoriti ili napisati niti jednu riječ, boli ih želudac, povraćaju, dan prije ne mogu spavati i slično.

Kako si pomoći:

1. Pripremite se – ako se niste pripremili, postoji velika šansa da ćete dobiti lošu ocjenu, pa nije ni čudno ako imate tremu. Nemojte učiti u zadnji tren jer dobra priprema može smanjiti tremu do 90%, a ostatak možete podnijeti-
2. Priprema za veći test ili ispitivanje – napravite plan, usmjerite razmišljanje na rješavanje zadataka, a ne na moguće posljedice-
3. Ako je trema intenzivna nekoliko puta duboko udahnite i izdahnite pa nastavite s radom.
4. Za vrijeme testiranja ponesite potreban materijal, pažljivo slušajte upute ako vam nije jasno, odmah pitajte, nemojte brzopleto početi raditi, više puta dobro pročitajte uputu. Prvo odgovorite na pitanja na koja sigurno znate odgovor, kasnije krenite na ostala pitanja. Odgovore provjerite prije nego što predate test.