Može li u školi biti drugačije?

Postojeća oprema i prostor za nastavne aktivnosti u školama uglavnom su prilagođeni nastavnicima. U tom prostoru i s tom opremom nastavnici predaju sadržaje, a učenici uglavnom sjede, slušaju i gledaju te povremeno razgovaraju s nastavnikom.

Ako gledamo na nastavu kao dinamički proces koji zajednički grade i razvijaju učenici i nastavnici, onda nastavnik može potaknuti učenika na aktivno učenje. Aktivnim učenjem smatra se oblik učenja u kojem učenik nije pasivni promatrač, nego sudionik u tom zajedničkom procesu. To znači da nastavnik ne daje odgovore, nego kreira problemski postavljene situacije koje učenika potiču na traženje rješenja, odgovora, zaključka. Radom na određenom problemu učenici uz vođenje nastavnika dolaze do spoznaje. Najčešće pogreške nastavnika su da u procesu spoznaje zaključak izvode sami, ne ostavljaju dovoljno vremena učenicima, ne navode učenike na zaključak razgovorom.

Nastava se često može oživjeti primjerima iz stvarnosti i simuliranjem stvarne situacije.

Navest ćemo primjer jednog nastavnog sata iz matematike u kojem učenici trebaju zapamtiti formulu za izračunavanje površine pravokutnog trokuta. Koristeći tradicionalne nastavne metode, nastavnik bi napisao formulu na ploču, riješio jedan primjer i onda bi dao učenicima slične primjere za vježbu. Nastava usmjerena na učenika koja koristi suvremene aktivne metode učenja bila bi da profesor donese na sat izrezana dva trokuta i pusti učenike da sami iskustveno pokušaju zaključiti da je pravokutan trokut polovica kvadrata kojeg zatvaraju katete trokuta. Onda bi učenici sami mogli doći do formule kako izračunati površinu takvog trokuta. Kad učenik sam dođe do rješenja trajno će zapamtiti formulu, učenje i nastava postati će zabava, a ne puko ponavljanje.

Dakle, u školi može biti sve drugačije u odnosu na ono što godinama postoji u našim školama. Pojedinci ponekad nude rješenja za školovanje koje se bitno razlikuje od onih koje nudi država. To je nastava usmjerena na učenika koja u svakodnevnom radu u sebi sadržava alternativne pedagoške metode i koncepcije kao što su projektna nastava, iskustveno učenje, aktivno učenje, razgovor u krugu, humanizirana nastavna komunikacija i sl.

Nataša Kozić Marjanović, prof.